Pjevačica i recitatorica Marya Delvard (1874. – 1965.) smatra se jednom od ključnih figura ranog kabareta. Ova diseuse bila je suosnivačica prvog  kabareta u Münchenu otvorenog 1901. pod nazivom Elf Scharfrichter. Nastupala je i u Beču u kabaretu Nachlicht (1906.) i teatru i kabaretu Fledermaus (1907.), a od 1909. i na turnejama sa svojim suprugom umjetnikom Marcom Henryem. Teatar i kabaret Fledermaus, otvoren potkraj 1907., u koji je najvjerojatnije zalazio i Tomislav Krizman, bilo je posebno mjesto okupljanja tadašnjih umjetnika i književnika. Kabaret su u cijelosti uredili i opremili umjetnici - pripadnici Wiener Werkstättea - te je taj prostor u kojem su nastupali članovi dramskog ansambla bio pravi primjer «gesamtkunstwerka» i promocije avangarde. Repertoar i nastupi Marye Delvard, u svim prostorima u kojima se pojavljivala, bili su izuzetno popularni. Njezin duboki glas, suzdržani, ekscentrični nastupi s lirskim, dramatičnim ili ironičnim akcentima bili su zaštitni znak kabareta početka dvadesetog stoljeća i inspiracija brojnim umjetnicima. Bila je nadahnuće i Tomislavu Krizmanu koji ju je portretirao u grafici, a njezin je nastup ovjekovječio na antologijskom plakatu. Riječ je o jednom od najranijih Krizmanovih plakata jedinstvenom i po tome što nije poznato da postoji još koji primjerak na europskim prostorima. Na plakatu je Krizman dočarao Maryu Delvard na način  kakvim je opisuju i njezini suvremenici – elegantnu ženu bijela lica, odjevenu u usku crnu haljinu, ogrnutu dugačkim bijelim šalom dok stoji ispred tamnog, plavog zastora. Krizman je nekonvencionalno smjestio lik uz lijevu okomicu kompozicije te je kao vrsni grafičar mekom i profinjenom tonskom modelacijom sjajno oblikovao siluetu tijela u odnosu na pozadinu, naglašavajući kontrastnim prijelazima dramatične akcente šala i bijele ženske puti. U desnom gornjem kutu u verzalu stoji samo ime umjetnice. U secesijskom stilu, koji je Krizman usvojio još za školovanja, a bit će mu preokupacija tijekom cijelog umjetničkog djelovanja, likovno je prenesen motiv fatalne žene koji je ovdje doživio profinjenu razradbu u simbolu dramatične kabaretske ikone. Krizmanova Marya Delvard spada u vrh umjetnikova plakatnog opusa, rad koji je obilježio hrvatsku secesiju i dao joj pečat srednjoeuropskog kulturnog kruga.