Književno – kulturni časopis Književna republika izlazio je od 1923. do 1927. godine. Uređivao ga je i vodio Miroslav Krleža, a radilo se o drugom od ukupno četiri časopisa (Plamen 1919., Danas 1934., Pečat 1939.), koje je uređivao između dva rata. U časopisu su objavljivani eseji, novele te niz polemičkih tekstova često s antimonarhističkih i antiunitarističkih pozicija u kojima se analizirala nepravda i neravnopravnost naroda. Suradnja dvaju intelektualaca, Krleže i Babića, započela je još 1914., realizirana je na različitim poljima, a uspješno se nastavila angažmanom oko Književne republike. Plakat za časopis politički je konotiran i nastao je s idejnih stajališta, kakve je propagirao Krleža u časopisu te je kao takav istinsko svjedočanstvo svoga vremena. Babić na njemu artikulira likovni prikaz simboličkog, ekspresivnog karaktera. Velika crna rešetka dominira prvim planom kadra, dok je u pozadini prikazan slobodan let crvenih ptica. Ispod stiliziranog prikaza Babić smješta tekst u jednostavnom verzalnom pismu, čijim svijetlim jakim ritmičnim kontrastom razbija tamnu podlogu. Cijeli je plakat promišljena, cjelovita, umjetnički i misaono zaokružena simbolička poruka. Ova likovna pjesma kulturnoj slobodi, uz plakat za časopis Plamen, vrhunac je Babićeve plakatne ekspresionističke poetike.